Treba li se bojati minusa? Struka otkriva zašto je snijeg najbolji saveznik polja

Naprotiv, aktualni zimski uvjeti mogu se smatrati jednim od povoljnijih scenarija za razvoj biljaka, ističe prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

„Što se tiče ratarstva, stanje ozimina je vrlo dobro. Niske temperature su im čak i potrebne zbog unutarnjih biokemijskih procesa, takozvane vernalizacije“, objašnjava Stipešević. Riječ je o procesu nužnom kako bi ozime žitarice mogle prijeći iz vegetativne u generativnu fazu i razviti klas i cvijet.

Bez tog hladnog razdoblja, naglašava profesor, pšenica i druge ozime kulture ne bi mogle pravilno ući u fazu formiranja prinosa. „To su kulture koje evolucijski trebaju niske temperature“, kaže za Agroklub.

Snijeg štiti biljke od ekstremne hladnoće

Posebno važnu ulogu ima snježni pokrivač, koji djeluje kao prirodni izolator. Iako se iznad snijega temperature mogu spuštati do velikih minusa, ispod njega vlada znatno blaža mikroklima.

„Snijeg je izvrstan izolator. Dok iznad njega može biti i minus 20 stupnjeva, ispod je temperatura često tek nekoliko stupnjeva ispod ništice“, ističe Stipešević.

Prema njegovim riječima, ključni dio biljke – takozvani čvor busanja – nalazi se na dubini od tri do pet centimetara ispod površine tla. Da bi se taj dio smrznuo, potrebne su ekstremne temperature od oko minus 45 stupnjeva, i to u uvjetima bez snijega. „Takve temperature trenutačno nemamo ni u Sibiru, a kamoli kod nas“, dodaje.

Razlike u stanju usjeva mogu se pojaviti ovisno o roku sjetve. Ranije sijani usjevi imaju razvijeniju lisnu masu, što u slučaju dugotrajnog snijega može povećati rizik od bolesti, dok su kasnije sijani usjevi u povoljnijem položaju jer imaju kraće vlati.

Bez obzira na to, korijen biljke ostaje zaštićen, a i eventualno oštećenje lisne mase biljka može nadoknaditi iz čvora busanja.

Zima pomaže i tlu

Stipešević podsjeća da su žitarice kulture koje su se kroz tisućljeća prilagodile zimskim uvjetima, a današnje sorte dodatno su oplemenjene za lokalnu klimu.

Obilniji snijeg, ističe, jedan je od najboljih mogućih scenarija jer omogućuje ravnomjerno otapanje i dubinsko vlaženje tla, za razliku od obilnih kiša koje često brzo otječu.

„Ovakva zima pomaže obnovi zaliha vode u tlu, što je iznimno važno i za ozime i za jare kulture“, naglašava.

Rizici postoje, ali su ograničeni

Najveći rizik, upozorava profesor, može nastati u slučaju ledene kiše i nakupljanja leda na granama višegodišnjih kultura, posebice voćaka, što može dovesti do pucanja grana. Takve su situacije rijetke, ali mogu biti ozbiljne.

Osim pšenice, u poljima su i druge ozime kulture poput ječma, raži, tritikala i uljane repice, koja – ako je posijana u optimalnom roku – također dobro podnosi snijeg.

Snijeg i niske temperature imaju i dodatnu korist jer smanjuju broj štetnika, osobito glodavaca.

„Sve ima svoje prednosti i nedostatke, ali za ozime kulture trenutačni uvjeti su uglavnom dobra vijest“, zaključuje prof. dr. sc. Bojan Stipešević.